Junak ove emisije serijala „Očevi i deca“ jeste Nikola Pavlica iz Like.
Nikola je govorio o svom životu za vreme i posle Drugog svetskog rata, kao i o svom prelasku u Bački Gradačac. Za TV Beograd o sebi i svojim roditeljima govorili su i mnogobrojni članovi njegove porodice.
Reditelj: Mića Milošević
Urednik: Nedeljko Ješić
Proizvedeno 1977. godine
...
https://www.youtube.com/watch?v=HEgFd4Tpi-E
"Kako sagraditi mostove poverenja" tema je intervjua Borivoja Mirkovića sa nemačkim kancelarom Vilijem Brantom, dobitnikom Nobelove nagrade za mir 1971. godine.
Intervju je snimljen tokom šetnje u parku u Bonu. Novinar Televizije Beograd postavlja, između ostalih i ova pitanja: - Smatrate li da se mišljenje o Nemcima promenilo u svetu i da li su se i Nemci promenili u tom pogledu posebno mlada generacija? - Da li bi se moglo reći da je u poslednje dve godine Socijaldemokratska stranka imala oseku? - Očigledno je da su ekonomski poremećaji pogodili ceo svet, razvijene kao i nerazvijene; da li su ta zbivanja dovela do saznanja da razvijene zemlje treba nešto da menjaju u odnosu na zemlje u razvoju? - Da li će predstojeća evropska konferencija o bezbednosti dovesti do stabilnije političke bezbednosi i većeg poverenja u UN koje su često kritikovane zbog neefikasnosti... Priča se da bi ste i vi mogli doći na položaj generalnog sekretara UN? ...
...
https://www.youtube.com/watch?v=4leGZBPUkpo
Emisija pod nazivom "Ljudi govore: Bogdan Ovčarov, najmlađi žitar".
Jedna od bezbrojnih neveselih priča o posleratnom stradanju srpskih domaćina zbog otkupa, tj. terora koji je sproveden u ime "novog života i svetle budućnosti".
Jedan od tih stradalnika, Bogdan Ovčarov iz Izbišta u Banatu, priča kako mu je oduzeta sva imovina i kako je robijao, a potom mukotrpnim radom na tuđoj zemlji ponovo sticao.
Scenario Nedeljko Ješić, Radoslav Ognjenović, kamera Bratislav Grbić, zvuk Radoslav Miljković, Miodrag Ž. Vučković, montaža Ksenija Klem, režija Radoslav Ognjenović
Premijerno emitovano 07.01.1992, Redakcija opšteobrazovnog programa
...
https://www.youtube.com/watch?v=fzs9mEyy-fo
Indirekt | Fudbalski derbi: Partizan - Hajduk Split (1:6)
9. maja 1976. Partizan je doživeo debakl protiv direktnog konkurenta u borbi za titulu, Hajduka - 1:6
Fudbaleri splitskog Hajduka deklasirali su Partizan na stadionu JNA 6:1 u utakmici 27. kola prvenstva Jugoslavije.
Bio je to duel glavnih pretendenata na titulu - crno-beli su derbi dočekali kao lideri sa četiri boda prednosti u odnosu na drugoplasirane Splićane, branioce trofeja (u to vreme su se za pobedu dobijala dva boda). Izabranicima Tomislava Kaloperovića pobeda bi takoreći donela naslov prvaka, dok je tim Tomislava Ivića imao imperativ trijumfa kako bi prišao na dva boda.
Navijači Partizana ispunili su tribine, na kojima je bilo 55.000 gledalaca. Sve je bilo spremno za šampionsko slavlje. A onda je usledio šok za crno-bele. Pretrpeli su najteži prvenstveni poraz. Na poluvremenu je bilo 0:2, na kraju čak 1:6.
Doduše, imao je Partizan šanse, ali ih nije koristio, što je Hajduk nemilosrdno koristio.
Ipak, taj derbi dva člana "večite četvorke" jugoslovenskog fudbala ostao je ponos Grobara uprkos ubedljivom porazu njihovih ljubimaca. Oni veruju da su tog 9. maja 1976. godine promenili istoriju navijanja. Gromoglasno su navijali sve vreme, čak i dok je "parni valjak" jurio u rikverc, a ostali su i posle poslednjeg sudijskog zvižduka da mašu zastavama i pevaju. To se nikada pre nije dogodilo.
Strelci za Hajduk bili su Žungul (dva), Đorđević (dva), Buljan i Jerković, a poraz domaćina ublažio je Nenad Bjeković.
Za Partizan su, između ostalih, igrali Ivančević, Vukotić, Tomić, Kunovac, Bjeković, dok su na drugoj strani, pored pomenutih strelaca, bili i Katalinić, Boljat, Rožić, Luketin, Peruzović, Mužinić i Šurjak.
Iako je sve proteklo u fer i korektnoj atmosferi, trener gostiju je posle trijumfa svog tima imao neumesnu izjavu.
"Prvaci ćemo biti ako nam dozvole", rekao je Ivić, ali nije precizirao ko to treba da im dozvoli da budu šampioni.
Šampion te sezone na kraju je postao Partizan posle antologijske pobede nad Olimpijom u Ljubljani u poslednjem kolu golom Nenada Bjekovića u poslednjim trenucima utakmice.
...
https://www.youtube.com/watch?v=kVvUhp0w56I
Čučuk Stana (Sikole, Negotin 1795 - Atina, 1849), druga supruga Hajduk Veljka Petrovića. Bila je mala i krhka, pa je dobila nadimak Čučuk (mali, malen). Srpski rodoljub i borac protiv Turaka.
Glumci: Olivera Ježina , Boban Petrović
Narator: Miloš Žutić
Rediteljka i urednica Branka Bogdanov, proizvedeno 1986. godine
...
https://www.youtube.com/watch?v=kMqrDrwDqoM
Koliko često izgovorimo ili čujemo druge da u našem okruženju kažu „psihički se ne osećam dobro“ misleći pritom na neprijatne emocije izazvane nekim događajem.
Vekovi postojanja naše civilizacije su iza nas. Protekom tog vremena čovek je na putu razvoja i modernizacije učinio neverovatne stvari u svim oblastima svog delovanja, a odnos pojedinaca, često i čitav grupa, prema psihijatrijskim bolesnicima i dalje je poprilično udaljen od humanosti koju ističemo kao jednu od najbitnijih tekovina ljudskog postojanja. Psihičke bolesti postoje dugo, koliko dugo postoji i čovek. Psihička bolest je zabeležena i u staroj Grčkoj i starom Rimu. Od tada, pa do danas, društvo je u celini to koje određuje položaj duševnih bolesnika i svojim (ne) humanim postupkom može dovesti ili do poboljšanja ili do pogoršanja toka bolesti, isključiti bolesne iz zajednice ili im omogućiti adekvatnu terapiju, koja će im omogućiti kvalitetniji život.
Kakav je odnos naše društvo imalo prema psihijatrijskim bolesnicima pre skoro četiri decenije, kako su načela antipsihijatrije bila prihvaćena od strane strunjaka, kako su tadašnji studenti medicine razmišljali o metodama lečenja psihijatrijskih bolesnika....videćete u emisiji Ja i ti, serijala Neobavezno.
Proizvedeno 1983. godine
...
https://www.youtube.com/watch?v=lH7SwO5sUt8
Emisija serijala Sa svih meridijana posvećena je Turskoj i njenim gradovima: Tiru nadomak Izmira, prestonici Ankari i najvećem gradu u zemlji, Istanbulu.
Interesantno je pogledati kako je Turska, koja je danas među većim evropskim ekonomijama, izgledala u drugoj polovini 20. veka, kako su ljudi živeli, čime su se bavili, posebno poljoprivrednici i zanatlije. Turska je transkontinentalna zemlja i veći deo njene teritorije je u Aziji a manji u jugoistočnom delu Balkanskog poluostrva. Zbog toga je poznata i kao zemlja kontrasta, koji je čine interesantnom i popularnom turističkom destinacijom. Nalazi se na obalama četiri mora: Crnog, Mramornog, Egejskog i Sredozemnog. Njena istorija je bogata i burna, o čemu svedoče brojni spomenici, među kojima se posebno izdvajaju oni u Istanbulu. Palata Topkapi skoro 400 godina bila je glavna rezidencija svih osmanskih sultana, a 1924. godine je pretvorena u Carski muzej sa izuzetno vrednim predmetima i spisima iz osmanske riznice; Aja Sofija, bivša pravoslavna patrijaršijska bazilika, kasnije carska džamija, smatra se oličjem vizantijske kulture, a od 1935. godine je muzej; zatim džamija sultana Ahmeda zbog 20.000 plavih pločica koje prekrivaju njenu unutrašnjost naziva se Plava džamija, jedina muslimanska bogomolja na svetu koja ima čak šest minareta; Zlatni rog je estuar Bosfora koji sa Mramornim morem stvara malo poluostrvo koje je predstavljalo prirodnu luku vizantijske prestonice a danas je turistička atrakcija sa starim Galata mostom (nekada se podizao).
Proizvodnja 1975. godina
...
https://www.youtube.com/watch?v=VXZjT_n-GNU
Emisija pod nazivom "Lakoća postojanja / Treptači svemira / Zapis o bolnici"
Lekari - neuropsihijatri koji su učestvovali u emisiji:
- Vasilije Popović
- Desan Vukosavljević
- Nenad Marjanović
Sa lekarima, KP-domskim osobljem i pacijentima razgovarao Božidar Kalezić
Scenario i režija: Božidar Kalezić
Proizvodnja: TVB 1989. godina
...
https://www.youtube.com/watch?v=Oyvfr1R_4zk