U konkurenciji 350 sireva iz više zemalja, mljekara Kupres Milch iz Kupresa proteklog vikenda osvojila je nagradu za najbolji sir na prestižnom 12. Balkan Cheese Festivalu u Beogradu. Tvrdi sirevi s područja Kantona 10 još jednom su potvrdili svoju neprikosnovenu kvalitetu, a među troje nagrađenih našao se još jedan sir iz BiH, onaj iz obiteljskog gospodarstva „Nana Kaas“ iz sela Jelićka nadomak Prijedora. Na prodajnoj izložbi autohtonih sireva Balkana u iznimno jakoj konkurenciji Kupreški sir je u matičnu općinu i Kantona 10 donio laskavu titulu najboljeg, i to treću godinu zaredom. Mišljenje je to posjetitelja i potrošača čija su nepca i sud jedino mjerilo kvalitete. „Balkan Cheese Festival je, ustvari, mjerilo koliko dobro ili loše čovjek radi jer je tu zaista najbolja komunikacija sa posjetiocima, potrošačima, i to je i nama mjerilo - dakle, direktan kontakt i njihova reakcija na ono što mi radimo“, kaže Smail Žilić, direktor i vlasnik Kupres Milcha. Planinski pašnjaci s obiljem ljekobilja posebnost su ovog kraja i osnova za kvalitetno mlijeko, a ono je preduvjet i za dobar sir. „Kupres ima 25 ili 26 endemskih biljaka u biodiverzitetu, kojih nema nigdje. Uzmite samo da je ulica gdje se nalazi Mljekara - Put ljekovitog bilja. Dakle, te naše krave pasu ljekovito bilje i zato je taj naš sir poseban, mlijeko je presudan faktor u kvaliteti“, dodaje Žilić. Stoga ni on, a ni ostali proizvođači sira u kantonu i ne pomišljaju na uvoz znatno jeftinijeg mlijeka. Međutim, i mljekarama i njihovim kooperantima svaka nova godina teža je od prethodne. „Kad smo se vratili prije 20 godina ovde, cijena mlijeka je bila pola marke, litra nafte bio marka, vreća stočnog 4 marke, a sada je mlijeko opet pola marke, litra nafte 2,5 marke, a vreća stočnog 15 maraka. I kako sada da mi živimo?“, pita Hazim Ugarak, kooperant iz kupreškog sela Kute. Inače, Hazim je zadovoljan s Kupres Milchom s kojim surađuje od samih početaka, a kroz različite projekte u dva navrata je dobio i nedostajuću opremu: „Prvi put dobio sam junicu, muzilicu, cisternu za vodu, a drugi put sam dobio sam laktofriz, dobio sam kosilicu, dobio sam tanjiraču, prskalicu...“. Hazim na dnevnoj bazi preda 200 litara mlijeka, Mljekara na godišnjoj razini preradi oko 400.000 litara, a mogla bi milijun. Nažalost, nadležne institucije u BiH ne prepoznaju značaj ovakve proizvodnje, pa samim tim izostaju i značajnija potpora i olakšice za njeno povećanje. federalna.ba ... https://www.youtube.com/watch?v=BekUUO5njjU

Druga emisija fokusirana je na područje Livna , odnosno kulturne znamenitosti, arheološko nalazište Lištani, Podvornice. Riječ je o sustavnom istraživanju , 7 kampanja , i odlukom povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH u rujnu 2007 godine ovaj lokalitet je proglašen nacionalnim spomenikom. Detalje o svemu možete saznati iz razgovora s Marijom Marić Baković, voditeljicom istraživanja i voditeljicom arheološke zbirne u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica Livno i muzejskom savjetnicom. ------------- Nakon arheološkog nalazišta Lištani naša ekipa posjetila je i Crkvu bezgrešnog začeća blažene Djevice Marije u Vidošima. Naime, crkva je 2011. Godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH i riječ je o iznimno vrijednom kulturnom spomeniku na području Grada Livna i šire, koji čine sama crkva i pokretno nasljeđe, glavni oltar i dvije slike Gabrijela Jurkića. Detalje o ovoj znamenitosti donosi naš sugovornik Damir Tadić, koji je ujedno i autor znanstvenog rada na ovu temu. ------------- Osim Lištana i Vidoša posjetili smo i lokalitet Rapovine. Radi se o arheološkom području Rapovine, koje je 2011. godine proglašeno nacionalnim spomenikom. U potpunosti je istražena i definirana arhitektura crkve sv. Petra koja se nalaz na navedenom lokalitetu. Detalje donosi Marija Marić Baković, sugovornica s početka naše priče. ... https://www.youtube.com/watch?v=BsChb6d0xtI

Četvrtak, 24. veljače tekuće, 2022. godine, u Kantonalnoj bolnici Livno bit će zapamćen kao jedan od rijetko lijepih dana budući da je od jedan sat iza ponoći do jutros u 10 i 33 minute rođeno sedam beba, a tijekom dana očekuje se i osmo novorođenče. Nakon poražavajuće statistike u prošloj godini današnji dan kao da je probudio malo više optimizma, kako u rodilištu Kantonalne bolnice u Livnu, tako i u javnosti. "Prošle godine smo imali 294 poroda, ove godine imamo 47. Danas smo malo popravili taj broj sa 40 na 47 što je prije bilo češće na našem rodilištu, sad je na žalost, to ovako rijetkost, ali nadamo se da će ubuduće biti bolje", kaže dr. Dražen Vrdoljak, šef ginekološkog odjela KB Livno. 4 dječaka i 3 djevojčice na svijet su stigli u periodu od 11 sati, a na petog dječaka se još čeka. Jedna od porodilja je svoje prvo dijete carskim rezom rodila prije četiri dana. "Tim je savršen, daju sve od sebe, evo ja sam se začudila ovih dana koliko te sestre, liječnici imaju posla, kako predano rade, to je fantastično", priča Dijana iz Livna. A uz krevetić njene bebe je i onaj sa noćašnjim blizancima iz Tomislavgrada. Mladom specijalisti iz Livna ovo je prvi ovakav dan, a trenutak rođenja novog života, poseban je kaže, premda se kroz školovanje i praksu spremao za to godinama. "Zadovoljstvo je ogromno nakon svakog poroda, stvarno to te, ono, napuni energijom za nove, nove bitke, je li, za nove porode. To tko nije doživio teško se može opisati", istakao je Ante Omazić, specijalist ginekologije u KB Livno. Za našeg boravka na odjelu montirali su i donirani topli krevetić za bebe. "To je krevetić koji će nam služiti za reanimaciju odmah nakon poroda i za utopljavanje bebe, oksigenaciju. Ja se nadam da nam neće često trebati sve njegove funkcije, ali bar ovu da malo ugrijemo bebicu, malo aspiriramo, to je u stvari redovan postupak poslije svakog poroda." Naročito nakon poroda obavljenih carskim rezom kojih je danas mnogo više za razliku od prije 20-tak godina, ističe naš sugovornik i na godišnjoj razini zastupljen sa 25 do 35%. federalna.ba ... https://www.youtube.com/watch?v=6IIBWXhfFVc

DUHOVNO HUMANITARNA UDRUGA KAP LJUBAVI TOMISLAVGRAD ... https://www.youtube.com/watch?v=nriVaQd2PkA