- Kakvi su izgledi da dokument Ruske dume o bombardovanju SRJ prođe u Generalnoj skupštini UN - Izbori su dokaz da „ruskog medveda“ ne treba ljutiti, poručuju analitičari - Ruska vojska napreduje u skoro svim pravcima, saopštio lider DNR Denis Pušilin - Da li bi ulazak tzv. Kosova u Savet Evrope značio „automatsko priznanje“ - Više od 800 ptica otrovano u kikindskom ataru
Dok Moskva zahteva da se obustavi dalje širenje NATO, iz Alijanse poručuju da će primati nove članice koje to zatraže.
U novom izdanju emisije „Prorok“ Dušan Proroković govori o tome gde sve NATO može da se širi i zašto je to glavni kamen spoticanja u pregovorima Rusije i Sjedinjenih Država.
═══════════════
„Prorok“ je emisija portala „Sputnjik Srbija“ u kojoj prof. dr Dušan Proroković u formi kratkog video-intervjua govori o aktuelnim svetskim, regionalnim ili domaćim temama. Emisiju vodi Sandra Čerin. Nove epizode svake subote od 19h. Plejlista ► https://bit.ly/3e7Oujq
Za sve najvažnije vesti, komentare i analize posetite naš sajt ► https://rs.sputniknews.com/
U moru informacija treba izabrati pravu.
Želite prvi da saznate vest, ne sumnjate u njenu tačnost i ispratite najbitnije događaje u svetu koji utiču i na naše živote? Interesuju vas mišljenja najeminentnijih stručnjaka iz širokog spektra oblasti i komentari na sve goruće teme? Pronađite to na Sputnjiku.
▌GOVORIMO ONO ŠTO DRUGI PREĆUTKUJU▐
Sajt „Sputnjik Srbija“ ► https://rs.sputniknews.com/
Pratite nas na društvenim mrežama:
Fejsbuk ► https://www.facebook.com/rs.sputniknews
Tviter ► https://twitter.com/rs_sputnik
Instagram ► https://www.instagram.com/sputnik_srbija/
Telegram ► https://telegram.me/SputnikSrbija
...
https://www.youtube.com/watch?v=Yq1U4ofy30U
Prošle su 23 godine od agresije NATO snaga na Saveznu Republiku Jugoslaviju, u kojoj je za 78 dana poginulo između 1.200 i 3.000 ljudi.
Sputnjik je 2019. pokrenuo medijski projekat o bombardovanju SRJ ’99, čiji je rezultat serijal od 20 kratkih dokumentarnih filmova kojim ćemo obeležiti i ovu godišnjicu. Mnogi od njih su nagrađivani.
Posle Dejtonskog sporazuma 1995. procena državnog vrha SR Jugoslavije bila je da vojska treba da se sprema za nove izazove, jer je bio usvojen zaključak da se nije završilo cepanje zemlje po šavovima.
Znalo se da je agresija neminovna, ali je bila nepoznanica kojim tempom će biti izvršena i u kojoj formi.
Imajući u vidu da je zemlja bila izolovana i da nismo imali vojnog predstavnika u Briselu, bilo je neophodno da država pošalje čoveka sa diplomatskim iskustvom koji poznaje geopolitičke prilike. Bez ikakve konkurencije na jesen 1995. Vrhovni savet odbrane je odlučio da u belgijsku prestonicu pošalje tada pukovnika, a kasnije i generala Jovana Milanovića, koji je bio na ključnom mestu za strategijske procene i analize u Generalštabu.
Autor emisije je Nataša Milosavljević.
Vest koju su navijači Partizana sa nestrpljenjem dugo čekali konačno je objavljena. Željko Obradović ostao je trener aktuelnog šampiona ABA lige, potpisao je ugovor na dve godine i tako prekinuo sve glasine.
S početkom ukrajinske krize na Zapadu su oživele diskusije o potrebi uništenja Rusije i njenog rasparčavanja na više država. U junu je na tu temu čak održan sastanak tzv. Američke helsinške komisije Kongresa SAD, uprkos tome što situacija u Ukrajini iz dana u dan potvrđuje da Rusija jača i da je na putu da ostvari ciljeve specijalne vojne operacije.
U svetu koji je podeljen više nego ikad nesvrstani mogu opet da budu savest čovečanstva, rekao je u intervjuu za Sputnjik Abdelhakim Gamal Abdel Naser, sin prvog egipatskog predsednika i jednog od osnivača Pokreta nesvrstanih Gamala Abdela Nasera.
Kao specijalni gost samita koji se u Beogradu održava povodom obeležavanja 60 godina od prve konferencije Pokreta nesvrstanih, Naser je za Sputnjik ispričao kako gleda na budućnost ovog pokreta, ali i koje ga uspomene vežu za nekadašnju Jugoslaviju gde je kao dete dolazio sa svojim ocem.
Za sve najvažnije vesti, komentare i analize posetite naš sajt ► https://rs.sputniknews.com/
U moru informacija treba izabrati pravu.
Želite prvi da saznate vest, ne sumnjate u njenu tačnost i ispratite najbitnije događaje u svetu koji utiču i na naše živote? Interesuju vas mišljenja najeminentnijih stručnjaka iz širokog spektra oblasti i komentari na sve goruće teme? Pronađite to na Sputnjiku.
▌GOVORIMO ONO ŠTO DRUGI PREĆUTKUJU▐
Sajt „Sputnjik Srbija“ ► https://rs.sputniknews.com/
Pratite nas na društvenim mrežama:
Fejsbuk ► https://www.facebook.com/rs.sputniknews
Tviter ► https://twitter.com/rs_sputnik
Instagram ► https://www.instagram.com/sputnik_srbija/
Telegram ► https://telegram.me/SputnikSrbija
...
https://www.youtube.com/watch?v=jWT-E14FYeM
Između Srba i Zapada postoji sudar mentaliteta, jer su se tamo suočili s narodom koji odbija da se potčini, što kod njih izaziva čuđenje i želju da ga dotuku, kaže poznati ruski geopolitičar i univerzitetski profesor Fjodor Lukjanov. Upozorava i da situacija u svetu postaje sve opasnija i da se približavamo tački posle koje možda neće biti povratka.
„Jedan je Bata, ne bih sebe stavljao u istu kategoriju s njim, pogotovo što on ima kultni status u Kini. Od 2010. kada sam tamo prvi put nastupao shvatio sam da za njega znaju čak i one generacije koje su se rodile nakon što su ti filmovi bili emitovani. To je ličnost koja je u Kini ostavila takav trag da ne može niko to ni da ospori niti da uradi bolje nego što je Bata uradio“, kaže za „Orbitu kulture“ multiinstrumentalista, kompozitor i pevač Slobodan Trkulja.
Poznati umetnik za Sputnjik otkriva šta je prethodilo njegovom neverovatnom nastupu na kineskoj televiziji sa pesmom „Tamo daleko“ koju je do sada pogledalo više od 16 milijardi ljudi širom sveta.
U komšiluku Srbije jedna za drugom eskaliraju krize: nogu je povukla Bugarska gde je pala vlada, a nova nije na pomolu. Usledili su višednevni protesti u Severnoj Makedoniji zbog famoznog francuskog predloga za rešenje bugarskih zahteva za otvaranje pregovora EU sa Skopljem, a sad je i u Crnoj Gori vlada pod znakom pitanja.
Već hronično, i izgleda neizlečivo, međunacionalna i međustranačka trvenja razdiru Bosnu i Hercegovinu, što će se samo pogoršati s približavanjem parlamentarnih izbora 2. oktobra. Ovu balkansku čorbu očekivano je začinio strani faktor – nižu se stalno novi specijalni predstavnici, a svaki umesto da nudi rešenje za smirivanje situacije samo zapetljava čvrsto vezan regionalni čvor.
Kakav može biti rasplet kriza koje su u toku? Može li Severna Makedonija izbeći bugarizaciju a nastaviti put ka EU? Da li je verovatnije da vlada u Podgorici padne ili da odustane od Temeljnog ugovora sa SPC? Zašto se opet trese region i mogu li ti potresi zaobići Srbiju?