Vratiće se rode (2007-2008) Protagonista ove priče je Predrag Švabić (Nikola Đuričko), mladić čija majka (Mirjana Karanović) nasleđuje kuću sa imanjem u vojvođanskom selu Baranda (čija je paziteljka Mira Banjac), od svog pravog oca. Švaba u imanju vidi izlaz iz duga koji on i Ekser (Dragan Bjelogrlić) imaju prema šaneru i biznismenu Dušku Krtoli, poznatijem kao Dule Pacov (Srđan Todorović). Dule ima plan da Barandu osavremeni, od porodične kuće pravi kafanu i kupleraj, za sobom dovlači niz kontroverznih biznismena što kod nekih meštana izaziva otpor. Paralelno sa tom, u porodici Vulin odigrava se priča o propadanju vojvođanskog sela: ćerke site zemlje i željne prestoničkih stanova, zavedene stričevim slatkim rečima, doći će u sukob sa ocem što će rezultirati tragičan kraj po jednog člana te porodice. Ambijent upotpunjuje Dezider Inxof, folksdojčer; seoska luda, Raka (Radoslav Milenković), koji živi sa dve žene; kao i seoski hroničar Milenko Miletin (Branimir Brstina) koji se nada dolasku roda iako ih u Barandi odavno nema. Dolazak roda najaviće i dolazak Jagode (Mira Furlan), Milenkove žene na čiji grob dugo odlazi. Na kraju serije ništa neće biti isto kao na njenom početku. U srca ljudi u kutku sveta kome pripadaju svi junaci ove priče, vratiće se nada i ljubav jednih prema drugima. U Barandu će se vratiti i rode, ptice poznate po svojoj vernosti i odanosti svojoj vrsti i svom prebivalištu. A gde su rode, tu je dobro, kaže Milenko (Branimir Brstina), koji predstavlja moralnu vertikalu serije. Međusobna nerealna očekivanja, sukob mentaliteta beogradskih mangupa i prefriganih seljana, izvor su mnogobrojnih komičnih zapleta. S druge strane, svako od likova sa sobom nosi svoju biografiju, svoju ličnu dramu i istinu, koje će se, kao i u svakoj dobroj priči, naći na iskušenju u zgusnutoj dramskoj situaciji koju ćemo gledati tokom trajanja serijala. Vratiće se rode, serije, exyu

Dramska serija s brojnim humornim elementima, Crno-bijeli svijet prati priču dviju zagrebačkih obitelji s početka 1980-ih. Ksenija Kipčić (Jelena Miholjević), neurotična samohrana majka, daktilografkinja odgajana u uglednoj zagrebačkoj građanskoj obitelji, središte je prve od njih. Na početku serije njezin stariji sin, novinar Studentskog lista Voljen Kipčić zvani Kipo (Filip Riđički), nalazi se u JNA, na odsluženju vojnoga roka, no po povratku kući nastavlja živjeti životom ubrzanog tempa, jureći na sve strane u potrazi za novinarskim temama i dobrim provodima, pri čemu je neprekidno u društvu sa svojim najboljim frendom, fotografom Studentskog lista Đermanom Kurtelom zvanim Žungul (Slavko Sobin). Žungul je zagrebački Dalmatinac, sin strogog i rigidnog majora JNA Petra Kurtele, a njegova i Kipova priča vodi nas kroz urbani Zagreb osamdesetih, kroz tulume, rock koncerte, novinske redakcije, kultna generacijska okupljališta te susrete s brojnim poznatim likovima toga vremena (od rock zvijezda i kritičara do novinara i policijskih inspektora). Malo infantilniju verziju njihovih doživljaja donosi nam priča Kipova mlađeg brata Žaca (Karlo Maloča) koji, pak, u društvu sa svojim najboljim frendom Nenadom (Ivan Validžić) proživljava sve pubertetske stresove i ugode (prve ljubavi, rokerski zanosi, sramežljivi odlasci na projekcije erotskih filmova), dodatno uokvirene novonastalom obiteljskom situacijom: Žacova i Kipova majka Ksenija u tajnosti se, naime, udala za Dominika Bertalana (Franjo Kuhar), simpatičnog susjeda tajnovite prošlosti čija sestra, ekscentrična i otkvačena slikarica Dunja Bertalan (Elizabeta Kukić), postaje, praktički, pridruženim članom obitelji. Drugi krak priče vodi nas u obiteljski dom i život Kipova i Žacova oca Jure Kipčića (Sreten Mokrović). Jura je uspješni direktor u državnom poduzeću, no njegov menadžerski talent i tvrdoglava dosljednost nerijetko su u sukobu s društvenim paradigmama, a složena obiteljska situacija život mu čini dodatno uzbudljivim. Jurina druga supruga, Beograđanka Jagoda (Anica Dobra), istovremeno je odrješita i nježna žena, okrenuta pomalo i materijalnim vrijednostima, a s njima živi i Jagodina kći Una (Kaja Šišmanović), maturantica s vrlo trezvenim pogledom na svijet oko sebe te s ambicijom da se sa svojim ska-punk bandom uključi u događanja na živahnoj zagrebačkoj rock sceni. Svakodnevne poslovne i privatne dogodovštine junaka ove serije isprepleću se s tada aktualnim društvenim zbivanjima, ritualima, navikama i nevoljama (Titova smrt, akcija NNNI, služenje vojnoga roka, shopping u Trstu, redukcije struje i nestašica raznih proizvoda, vožnja "par-nepar", "konzultacije" u Kockici itd.), što zajedno s prepoznatljivim signalima i simbolima s početka osamdesetih (rock i pop evergrini, novine i časopisi poput Poleta, Studentskog lista, Starta ili Džuboksa, poznate TV serije i filmovi, glasovite utakmice, prve naznake konzumerskog društva budućnosti...) stvara prepoznatljivu sliku tog razdoblja upamćenog po općoj liberalizaciji društva i nevjerojatnoj eksploziji kreativne urbane energije, ali i po urušavanju ekonomskog i političkog sustava te mita o "bratstvu i jedinstvu" što će u skoroj budućnosti dovesti do raspada države.