Crno-bijeli svijet (2015-2020) Dramska serija s brojnim humornim elementima, Crno-bijeli svijet prati priču dviju zagrebačkih obitelji s početka 1980-ih. Ksenija Kipčić (Jelena Miholjević), neurotična samohrana majka, daktilografkinja odgajana u uglednoj zagrebačkoj građanskoj obitelji, središte je prve od njih. Na početku serije njezin stariji sin, novinar Studentskog lista Voljen Kipčić zvani Kipo (Filip Riđički), nalazi se u JNA, na odsluženju vojnoga roka, no po povratku kući nastavlja živjeti životom ubrzanog tempa, jureći na sve strane u potrazi za novinarskim temama i dobrim provodima, pri čemu je neprekidno u društvu sa svojim najboljim frendom, fotografom Studentskog lista Đermanom Kurtelom zvanim Žungul (Slavko Sobin). Žungul je zagrebački Dalmatinac, sin strogog i rigidnog majora JNA Petra Kurtele, a njegova i Kipova priča vodi nas kroz urbani Zagreb osamdesetih, kroz tulume, rock koncerte, novinske redakcije, kultna generacijska okupljališta te susrete s brojnim poznatim likovima toga vremena (od rock zvijezda i kritičara do novinara i policijskih inspektora). Malo infantilniju verziju njihovih doživljaja donosi nam priča Kipova mlađeg brata Žaca (Karlo Maloča) koji, pak, u društvu sa svojim najboljim frendom Nenadom (Ivan Validžić) proživljava sve pubertetske stresove i ugode (prve ljubavi, rokerski zanosi, sramežljivi odlasci na projekcije erotskih filmova), dodatno uokvirene novonastalom obiteljskom situacijom: Žacova i Kipova majka Ksenija u tajnosti se, naime, udala za Dominika Bertalana (Franjo Kuhar), simpatičnog susjeda tajnovite prošlosti čija sestra, ekscentrična i otkvačena slikarica Dunja Bertalan (Elizabeta Kukić), postaje, praktički, pridruženim članom obitelji. Drugi krak priče vodi nas u obiteljski dom i život Kipova i Žacova oca Jure Kipčića (Sreten Mokrović). Jura je uspješni direktor u državnom poduzeću, no njegov menadžerski talent i tvrdoglava dosljednost nerijetko su u sukobu s društvenim paradigmama, a složena obiteljska situacija život mu čini dodatno uzbudljivim. Jurina druga supruga, Beograđanka Jagoda (Anica Dobra), istovremeno je odrješita i nježna žena, okrenuta pomalo i materijalnim vrijednostima, a s njima živi i Jagodina kći Una (Kaja Šišmanović), maturantica s vrlo trezvenim pogledom na svijet oko sebe te s ambicijom da se sa svojim ska-punk bandom uključi u događanja na živahnoj zagrebačkoj rock sceni. Svakodnevne poslovne i privatne dogodovštine junaka ove serije isprepleću se s tada aktualnim društvenim zbivanjima, ritualima, navikama i nevoljama (Titova smrt, akcija NNNI, služenje vojnoga roka, shopping u Trstu, redukcije struje i nestašica raznih proizvoda, vožnja "par-nepar", "konzultacije" u Kockici itd.), što zajedno s prepoznatljivim signalima i simbolima s početka osamdesetih (rock i pop evergrini, novine i časopisi poput Poleta, Studentskog lista, Starta ili Džuboksa, poznate TV serije i filmovi, glasovite utakmice, prve naznake konzumerskog društva budućnosti...) stvara prepoznatljivu sliku tog razdoblja upamćenog po općoj liberalizaciji društva i nevjerojatnoj eksploziji kreativne urbane energije, ali i po urušavanju ekonomskog i političkog sustava te mita o "bratstvu i jedinstvu" što će u skoroj budućnosti dovesti do raspada države.

U uzavrelom gradu Beogradu manijak na izuzetno surov, ritualan način ubija tri žene. Napeta policijska potraga za manijakalnim serijskim ubicom trajaće 10 epizoda i otkriće mračne tajne iz prošlosti, a junake uvući u spirale prevara, laži i tragičnih životnih iskušenja. Serija prati inspektora Nikolu čiju ulogu tumači Goran Bogdan, bivšeg huligana, koji mora da se suoči sa svojom mračnom prošlošću i svim njenim tajnama kako bi otkrio manijakalnog ubicu. Što mu je bliži u istrazi, to je sigurniji da njega i ubicu nešto suštinski povezuje. Genres: Thriller Stars: Jana Bjelica, Goran Bogdan, Dejan Dedic Country: Serbia Language: Serbian Release Date: September 2020 (Serbia)

Je li istinita legenda o moru koje uzima žrtve? Jesu li za sva događanja kriva dva kamena sa znakom slavenskog boga Svaroga ili se razlozi nalaze među ljudima koji čuvaju svoje mračne tajne? Mistična linija prepliće se sa ljudskom dramom naših junaka, koji će se u potrazi za ljubavlju i odgovorima morati prvo suočiti sa sobom. Svako ima svoje "nemilo mjesto"... koje je tvoje? U primorskom selu živi Periša, vlasnik ugostiteljskog objekta burne prošlosti. Perišina žena Svetlana nestala je pod nerazjašnjenim okolnostima, zato on sam odgaja kći Olgu, koja pokušava pronaći majku. Olga je zaljubljena u Rnja, momka koji je seosko kopile. Periša se protivi toj vezi, tjerajući Olgu da se vrati na studij u Beograd. Stvar se komplicira iznenadnim dolaskom Milutina koji zahtjeva da mu Periša vrati dug prije roka. A Milutin je, to cijelo selo zna, zvijer: u mladosti je trajno obogaljio Popovog sina Zeja. Uznemireni Periša pokušava uz pomoć sestre Mariške riješiti problem i sigurnost kćeri. Kada joj tajanstveni stranac Đorđe donese drvenu kutijicu koja je pripadala njenoj majci, Olga odlazi za Beograd kako bi otkrila obiteljsku tajnu.

Crno-bijeli svijet (2015-2020) Dramska serija s brojnim humornim elementima, Crno-bijeli svijet prati priču dviju zagrebačkih obitelji s početka 1980-ih. Ksenija Kipčić (Jelena Miholjević), neurotična samohrana majka, daktilografkinja odgajana u uglednoj zagrebačkoj građanskoj obitelji, središte je prve od njih. Na početku serije njezin stariji sin, novinar Studentskog lista Voljen Kipčić zvani Kipo (Filip Riđički), nalazi se u JNA, na odsluženju vojnoga roka, no po povratku kući nastavlja živjeti životom ubrzanog tempa, jureći na sve strane u potrazi za novinarskim temama i dobrim provodima, pri čemu je neprekidno u društvu sa svojim najboljim frendom, fotografom Studentskog lista Đermanom Kurtelom zvanim Žungul (Slavko Sobin). Žungul je zagrebački Dalmatinac, sin strogog i rigidnog majora JNA Petra Kurtele, a njegova i Kipova priča vodi nas kroz urbani Zagreb osamdesetih, kroz tulume, rock koncerte, novinske redakcije, kultna generacijska okupljališta te susrete s brojnim poznatim likovima toga vremena (od rock zvijezda i kritičara do novinara i policijskih inspektora). Malo infantilniju verziju njihovih doživljaja donosi nam priča Kipova mlađeg brata Žaca (Karlo Maloča) koji, pak, u društvu sa svojim najboljim frendom Nenadom (Ivan Validžić) proživljava sve pubertetske stresove i ugode (prve ljubavi, rokerski zanosi, sramežljivi odlasci na projekcije erotskih filmova), dodatno uokvirene novonastalom obiteljskom situacijom: Žacova i Kipova majka Ksenija u tajnosti se, naime, udala za Dominika Bertalana (Franjo Kuhar), simpatičnog susjeda tajnovite prošlosti čija sestra, ekscentrična i otkvačena slikarica Dunja Bertalan (Elizabeta Kukić), postaje, praktički, pridruženim članom obitelji. Drugi krak priče vodi nas u obiteljski dom i život Kipova i Žacova oca Jure Kipčića (Sreten Mokrović). Jura je uspješni direktor u državnom poduzeću, no njegov menadžerski talent i tvrdoglava dosljednost nerijetko su u sukobu s društvenim paradigmama, a složena obiteljska situacija život mu čini dodatno uzbudljivim. Jurina druga supruga, Beograđanka Jagoda (Anica Dobra), istovremeno je odrješita i nježna žena, okrenuta pomalo i materijalnim vrijednostima, a s njima živi i Jagodina kći Una (Kaja Šišmanović), maturantica s vrlo trezvenim pogledom na svijet oko sebe te s ambicijom da se sa svojim ska-punk bandom uključi u događanja na živahnoj zagrebačkoj rock sceni. Svakodnevne poslovne i privatne dogodovštine junaka ove serije isprepleću se s tada aktualnim društvenim zbivanjima, ritualima, navikama i nevoljama (Titova smrt, akcija NNNI, služenje vojnoga roka, shopping u Trstu, redukcije struje i nestašica raznih proizvoda, vožnja "par-nepar", "konzultacije" u Kockici itd.), što zajedno s prepoznatljivim signalima i simbolima s početka osamdesetih (rock i pop evergrini, novine i časopisi poput Poleta, Studentskog lista, Starta ili Džuboksa, poznate TV serije i filmovi, glasovite utakmice, prve naznake konzumerskog društva budućnosti...) stvara prepoznatljivu sliku tog razdoblja upamćenog po općoj liberalizaciji društva i nevjerojatnoj eksploziji kreativne urbane energije, ali i po urušavanju ekonomskog i političkog sustava te mita o "bratstvu i jedinstvu" što će u skoroj budućnosti dovesti do raspada države.