Svestan da je sve dalje od ostvarenja svojih ciljeva, premijer privremenih institucija u Prištini Aljbin Kurti zaigrao je na kartu navodne ruske opasnosti. Dok sebe predstavlja kao balkanskog Zelenskog, priviđa mu se granica između NATO i Rusije na Kosovu.
Kako se od priče o Srbiji na “linije vatre” između Vašingtona i Moskve stiglo do teze o“kosovskoj granici” između NATO i Rusije?
Zašto oživljava laž o Račku?
Može li se verovati Amerikancima i kažu da se “hitno” mora ispuniti ono što je potpisano pre 10 godina?
Ovo su neke od tema o kojima u emisiji "Svet sa Sputnjikom" govore srpski političar Nebojša Čović i advokat Goran Petronijević.
Vesti: Velika bruka Nemačke i Ukrajine
Danas u vestima:
Uzimajući u obzir sankcije, Rusija posebnu pažnju usmerava sve projekte na Arktiku. „Na pokušaje da se naš razvoj obuzda, odgovorićemo povećanjem tempa rada na tekućim i na dugoročnim zadacima“, poručio Putin.
Činjenica da je Štajnamjeru odbijeno ukrajinsko gostoprimstvo je prva velika bruka koja se na otvorenoj sceni dogodila jednom šefu države takvog formata kao što je Nemačka, kažu stručnjaci.
Vojna neutralnost nam omogućava da biramo od kojih proizvođača ćemo da nabavljamo naoružanje, kažu vojni stručnjaci posle informacija da su kineski protivavionski raketni sistem isporučeni Srbiji.
Kako Indija odoleva pritiscima Amerike da se uskladi sa zapadnim stavom prema Moskvi i odustane od kupovine ruskog oružja i nafte?
Večeras u vestima:
– Da li se Britanci preko „lika i dela“ Ališe Kerns mešaju u događaje na Kosovu i Metohiji
– Sredstva PVO i radio-elektronskog ratovanja sprečila pokušaje napada Kijeva na ruske ciljeve.
– U Kupjanskom okrugu objavljena obavezna evakuacija stanovništva iz 53 naselja blizu zone borbenih dejstava.
– Ruska ekonomija najjača u Evropi i peta u svetu – da li je Zapad sankcijama gađao Rusiju, a pogodio sam sebe.
– Kako je Kina postala praktično najveći trgovinski partner Srbije?
Ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je ovih dana da je razočaran u zapadnu pregovaračku i diplomatsku kulturu! Kad god se na dnevnom redu nađu „teške teme“, Zapad ili pokazuje bespomoćnost, ili „vara“.
Lavrov treba da bude zadovoljan što zapadne diplomate prema Rusiji, iako je na svakom koraku napadaju, ipak imaju malo više poštovanja nego, na primer, prema balkanskim državama, pa, recimo, zahtev da se Rusi proteraju iz Ukrajine ipak ne potpisuju oni, nego ukrajinski predsednik.
Na primeru nezakonito otetog Kosmeta, američka diplomatija pretvara se u buldožer demokratiju.
Kad govori istaknuti američki diplomata Gabrijel Eskobar, to zvuči ovako:
„Amerika stoji samo iza pregovora nezavisnih država Srbije i Kosova i podržaće isključivo dijalog te dve ravnopravne države“. Nevažno je što jedna od njih nije ni nezavisna, ni ravnopravna, ni država. Ako do takvog dijaloga ne dođe – zna se: SAD imaju odgovor na sve u vidu sankcija i političkog pritiska, koje bi rado, ako zatreba, koristile i u Crnoj Gori. One snage koje drugačije misle, Amerika može i da izoluje.
Pa ipak, do toga neće doći, jer se Vlada Crne Gore, kako tvrdi Eskobar, obavezala da svako ime koje treba da bude postavljeno na neku funkciju mora imati saglasnost Amerike. Junački, nema šta!
Ni kad je u pitanju Dodik, Eskobar nema tajni. Kurs SAD će biti agresivan. A ukoliko Dodik nastavi da preti otcepljenjem, to će samo dovesti do ekonomske izolacije Republike Srpske, a njemu lično će biti uvedene sankcije, ko zna koje po redu. Doduše, i to je bolje od „izolacije“ na nekom egzotičnom mestu.
Naravno, nikakvi planovi u vezi sa Balkanom ne mogu se praviti ako Rusija ima bilo kakav uticaj na terenu. Dakle, Rusiju treba izbaciti. A da bi se to uradilo, treba ubediti ljude da „Rusija malo toga može da ponudi regionu. Ona gotovo da i ne investira. Ne pruža pomoć u humanitarnoj sferi ili oblasti razvoja“. A i ako nešto radi, onda to, čak i u ekonomskoj sferi, ima političku pozadinu. Naravno, štetnu po zemlje Balkana.
Zapadni Balkan se pravilno razvija samo ako svi lideri primaju i izvršavaju naloge Vašingtona.
Šta bi na to rekao Lavrov?
Pogledajte celu epizodu emisije „Moj pogled na Rusiju“ od 3. novembra 2021. ► https://youtu.be/2k_CpTBX8ek
„Moj pogled na Rusiju“ je emisija portala „Sputnjik Srbija“ u kojoj glavna urednica Ljubinka Milinčić komentariše aktuelne događaje i teme iz Rusije i sveta. Sastoji se od tri segmenta i emituje se sredom od 21h. Sve epizode ► https://bit.ly/3emHUG2
Autorski tekstovi Ljubinke Milinčić na sajtu Sputnjik Srbija ► https://rs-lat.sputniknews.com/author_ljubinka_milincic/
Za sve najvažnije vesti, komentare i analize posetite naš sajt ► https://rs
...
https://www.youtube.com/watch?v=VNTtOEXK8oE
U novom izdanju autorske emisije Ljubinke Milinčić „Moj pogled na Rusiju“ saznaćete zašto Rusija neće moći da razume Srbiju ako joj uvede sankcije, zbog čega se na Zapadu sve više govori o potrebi pregovora sa Rusijom o Ukrajini, ali bez Ukrajine i šta je Aleksandar Drugi učinio za Rusiju.
– Tajna kuhinja pregovora sa Rusijom bez Ukrajine
Ideja pobede nad Moskvom na bojnom polju izlazi iz mode – na Zapadu se sve više govori o potrebi pregovora sa Rusijom o Ukrajini, ali bez Ukrajine. Učestvovale bi SAD, Velika Britanija, Nemačka i Francuska.
– Zašto Rusija neće moći da razume Srbiju ako joj uvede sankcije
Srbija bi, kažu, trebalo da donese odluku o sankcijama Rusiji bez emocija. Rusija bi morala da uključi emocije i ne tretira Srbiju onako kako tretira ostale zemlje koje su joj uvele sankcije.
– Šta je Aleksandar Drugi učinio za Rusiju
Istorija je bila nepravedna prema Aleksandru Drugom, zapamtila ga je kao reformatora i mučenika. A zaslužio je da se zove – Veliki.
00:00 Intro
01:19 Tajna kuhinja pregovora sa Rusijom bez Ukrajine
10:50 Zašto Rusija neće moći da razume Srbiju ako joj uvede sankcije
19:45 Šta je Aleksandar Drugi učinio za Rusiju
Danas u vestima:
– Iz problema ćemo izaći jači, poručio Sergej Lavrov i najavio posetu Ivice Dačića Moskvi.
– Ukrajinska vojska pokušava da izvede ofanzivu na donjeckom pravcu, ruska vojska odbija napade.
– Aljbin Kurti nije izneo predloge za deeskalaciju na severu već spisak želja, kažu analitičari.
– Kako ruski inženjerski sistem za daljinsko miniranje ugrožava kontraofanzivu Kijeva.
– Moguće vanredno stanje u Parizu zbog ubistva 17-godišnjaka alžirsko-marokanskog porekla.
Šta nam se dogodilo, kako smo dozvolili da nam se ovo desi - pitanja su koja od srede ujutro stoje pred svima nama. Sve što se do tog trenutka događalo nekom drugom, u dalekom svetu, ili u horor filmovima, prelilo se u nađu realnost: dečak od 13 godina ušetao je u školu sa očevim oružjem i ubio osmoro dece i čuvara, a šestoro ranio. I dok je zanemelost i muk usled ove tragedije trajala, u Mladenovcu se dogodio još jedan krvavi pir – dvadesetjednogodišnji mladić usmrtio je osmoro, a ranio 14 mladih ljudi, među njima i maloletnike.
Dodamo li tome da je devetogodišnje dete sačinilo spisak onih koje namerava da pobije, napad na učenicu i profesorku kuhinjskim nožem, postaje jasno da je u Srbiji neko otvorio Pandorinu kutiju, da je zlo pokuljalo i da je sada pitanje svih pitanja kako ga vratiti nazad.
Šta pod hitno treba da preduzmemo, da menjamo u svom ponašanju i porukama koje tim ponašanjem šaljemo, šta možemo kao pojedinci a šta kao zajednica – govore nam sociolog kulture prof. dr Zorica Tomić, psiholog Snežana Ristić i Zoran Hamović, glavni urednik u izdavačkoj kući Klio.
Zašto Rusija zamrzava članstvo u Organizaciji za crnomorsku saradnju?
Putin: Pojava novih teritorija - značajan rezultat za Rusiju
Ofanziva ruske vojske u Krasno-Limanskom pravcu; sirene za vazdušnu opasnost širom Ukrajine
Kako se ekstremističa organizacija „Građani Rajha“ infiltritrala u državne organe Nemačke?