Večeras u vestima: – Da li će UN zauzeti stav o žitu u korist siromašnih? – Kijev koristi dronove kako bi napao objekte na teritoriji Rusije, PVO odbija napade. – Šta je sve Osmanijeva raportirala Stoltenbergu? – Kakva igra bi našim reprezentativcima sutra mogla da donese pobedu protiv Kanade? – Istražujemo da li je pohlepa trgovaca kriva što su cene u crnogorskim marketima veće nego u Zapadnoj Evropi?
Za rusku rezoluciju o borbi protiv veličanja nacizma nije glasala Evropa. Da li to znači da prihvata „nove vetrove“ koji duvaju u mnogima od njih?
Pogledajte celu epizodu emisije „Moj pogled na Rusiju“ od 22. decembra 2021. ► https://youtu.be/A0FhBE84DAU
Iako je od pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu prošlo već 75 godina, i mada je Nirnberški sud jasno i decidirano rekao ko su bile sile Dobra a ko sile Zla, svedoci smo da upravo one zemlje koje su iz rata izašle kao pobednice danas dopuštaju veličanje onih koji su se borili na drugoj strani i time dovode u pitanje veliku pobedu. To je i bio jedan od razloga što je Rusija ovih dana ponovo predložila Ujedinjenim nacijama da donesu Rezoluciju o borbi protiv veličanja nacizma, koju je Generalna skupština i usvojila.
Obrazlažući ovaj predlog, predstavnik Rusije Grigorij Lukijancev je podsetio na to da su pojedine zemlje „objavile rat spomenicima borcima protiv nacizma i fašizma“, kao i da tolerišu marševe u čast nacista. „U Evropi se iz godine u godinu održavaju bakljade u čast onih koji su aktivno sarađivali sa fašistima i bili saučesnici u njihovim zločinima“, rekao je Lukijancev, dodavši da jedan broj zemalja zabranjuje simbole koji podsećaju na pobedu nad nacizmom.
Rezolucijom se preporučuje da zemlje preduzmu odgovarajuće konkretne mere i u zakonodavnoj i obrazovnoj oblasti kako bi se sprečilo revidiranje ishoda Drugog svetskog rata i negiranje zločina protiv čovečnosti i vojnih zločina počinjenih tokom rata.
Za dokument pod nazivom „Borba protiv veličanja nacizma, neonacizma i drugih postupaka koji doprinose eskalaciji savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i netolerancije povezane sa njima“ glasalo je 130 zemalja, a uzdržanih je bilo 49. Protiv su bile samo Sjedinjene Američke Države i Ukrajina.
U vremenu u kome živimo prilično je neobično da u Ujedinjenim nacijama ne bude stavljen veto na rezoluciju Rusije, protiv koje je Amerika, ali je još neobičniji spisak onih 49 zemalja koje su bile uzdržane. To su, uz Tursku, Kanadu i Gruziju, sve zemlje Evrope, osim Srbije i Bosne i Hercegovine!
Toliko o tome ko se bori s nacističkom prošlošću, a ko se pridržava demokratskih principa. Ili je nacistička Nemačka bila demokratska država, kao i Italija i Japan?
Rezolucija sa istim nazivom podnosi se Generalnoj skupštini UN, odboru koji se bavi socijalnim, humanitarnim i kulturnim pitanjima, svake godine, počev od 2005. Predlog se obično usvaja, samo se menjaju stavovi pojedinih zemalja o njemu. Tako je Ukrajina sve do 2014. bila „za“, a od tada je uvek protiv, kao i Sjedinjene Države, koje oduvek tako glasaju jer u predlogu vide samo „skrivenu propagandu“.
═══════════�
...
https://www.youtube.com/watch?v=4sURhdIlQkw
Večeras u vestima:
– Hoće li Zapad iskoristiti istek Sporazuma o žitu da optuži Rusiju da je „prekinula pomoć“ zemljama u opasnosti od gladovanja?
– Krimski most napala dva ukrajinska bespilotna plovila, oštećen je kolovoz deonice puta.
– Sporazum o hrani je faktički prestao da važi, kaže Dmitrij Peskov.
– Nove tenzije na relaciji Banjaluka-Sarajevo, ministar odbio da uruči pismo Željke Cvijanović Ujedinjenim nacijama.
– Zašto je Rosteh zabranio zaposlenima da koriste ajfone uređaje u poslovne svrhe?
Pogledajte celu epizodu emisije „Moj pogled na Rusiju“ od 10. novembra 2021. ► https://youtu.be/GSrLG_sC0lI
Prošlo je 60 godina otkad je Staljinovo balsamovano telo tajno premešteno iz mauzoleja na Crvenom trgu i pokopano uz zidine Kremlja.
Posmrtni ostaci sovjetskog lidera Josifa Staljina i vođe Oktobarske revolucije Vladimira Lenjina gotovo osam godina su počivali zajedno u Lenjinovom mauzoleju, a onda je na 22. kongresu Komunističke partije, u oktobru 1961. godine, jednoglasno doneta istorijska odluka da se telo „oca nacije“ ukloni iz mauzoleja.
Operacija je sprovedena u tajnosti već sledećeg dana, 31. oktobra, jer se Nikita Hruščov plašio reakcije Staljinovih pristalica.
Policija je tokom noći zatvorila Crveni trg pod izgovorom održavanja probe za vojnu paradu koja je trebalo da se održi 7. novembra u znak obeležavanja 44. godišnjice Oktobarske revolucije. Mesto budućeg groba, iza mauzoleja, ograđeno je šper-pločama, a raka je iskopana pod svetlošću reflektora.
Sa Staljinove uniforme skinuti su svi ukrasi i medalje, čak i zlatna dugmad i epolte. Telo je izvađeno iz sarkofaga i položeno u drveni kovčeg koji je osam oficira pokopalo u Nekropolju pored Kremlja.
Tom događaju nije prisustvovao niko od njegovih članova porodice i rođaka. Staljin jedini čovek koji je na tom mestu sahranjen bez oproštajnog govora, orkestra ili počasne paljbe.
Narednog jutra je Mauzolej ponovo otvoren, ali je u njemu bio samo Lenjin. Staljinova bista se tu pojavila gotovo deceniju kasnije.
Staljin je došao na vlast posle Lenjinove smrti i suvereno je vladao najvećom zemljom sveta gotovo tri decenije. Vest o njegovoj smrti, 5. marta 1953. godine, šokirala je građane Sovjetskog saveza.
Umro je od posledica moždanog u svojoj rezidenciji u Podmoskovlju, a kult njegove ličnosti je bio toliko jak da su ga žalili milioni Sovjeta širom zemlje. Oplakivali su ga čak i srodnici žrtava njegovih represija.
Na radiju je čuveni spiker Jurij Levitan uživo prenosio sahranu. Hiljade građana je želelo da se oprosti od svog lidera, a stampedo na ulicama Moskve je odneo desetine ljudskih života. Sahranjen je uz najviše počasti.
Tri godine posle Staljinove smrti, Hruščov je na 20. partijskom kongresu održao čuveni govor u kome je osudio Staljina i njegovu diktaturu, i razobličio kult ličnosti, čime je počela destaljinizacija sovjetskog društva koja će trajati godinama, pa i decenijama kasnije.
Do oktobra 1961. Staljingrad, kao i stotine ulica i naselja, i dalje su nosila ime svog lidera, ali je načelna odluka o njihovom preimenovanju već bila doneta. Nove vlasti, na čelu sa Hruščovom, spremale su se da uklone Staljina sa mape, pa ga nisu dugo mogle ostaviti u mauzoleju.
Hruščov je prvobitno želeo da Stalj
...
https://www.youtube.com/watch?v=FoRR2RVT_Uw
Dvanaestogodišnja Pavlina Radovanović iz Orahovca, srpske enklave na Kosovu i Metohiji, izazvala je prave ovacije u Moskvi, gde je nastupila na proslavi 9. maja, Dana pobede nad fašizmom.
Pavlina je nastupila na Međunarodnoj sceni „Besmrtnog puka“ u Parku Gorkog i svojim anđeoskim glasom pobrala sve simpatije publike, među kojima je bilo i predstavnika srpske dijaspore koja živi u Moskvi.
Pavlina je otpevala pesmu „Rusija, boljšaja, velika“, čija je polovina teksta bila na ruskom, a polovina na srpskom jeziku.
U publici su se vijorile srpske trobojke, a voditelj je bio toliko oduševljen raskošnim talentom dvanaestogodišnje devojčice i reakcijom publike na njen nastup da je pozvao da se vrati na scenu i da još jednom pozdravi prisutne, što je ona i učinila držeći skupljena tri prsta i uzidižući ruku.
Prošle su 23 godine od agresije NATO snaga na Saveznu Republiku Jugoslaviju, u kojoj je za 78 dana poginulo između 1.200 i 3.000 ljudi.
Sputnjik je 2019. pokrenuo medijski projekat o bombardovanju SRJ ’99, čiji je rezultat serijal od 20 kratkih dokumentarnih filmova kojim ćemo obeležiti i ovu godišnjicu. Mnogi od njih su nagrađivani.
Različiti su podaci o tome sa koliko je projektila NATO 1999. godine bombardovao Saveznu Republiku Jugoslaviju, a slično je i sa podacima o količini osiromašenog uranijuma koji je korišćen. Ono oko čega nema sumnje jeste da će štetne čestice nastale posle NATO udara ostati da lebde milijardama godina.
Autor emisije je Aleksandra Stanić.
Suze za Đorđa Balaševića, oplakivanog širom bivše Jugoslavije, glasovi podrške i poštovanja za novog poglavara SPC Porfirija koji su se mogli čuti u regionu, ali i pomoć u vakcinama, makar i simbolična, koju je Srbija poslala Makedoniji i Crnoj Gori, vraćaju nadu da nisu pokidane sve niti među narodima Balkana.
Nije to nikakav žal za prošlošću niti jugonostalgija, već realne spone, životne i istorijske, koje nas vežu, hteli mi to ili ne, jer uprkos devedesetim nije moguće netragom izbrisati decenije zajedništva.
Može li se i kako ojačati svest o tome? Ko to želi, a ko to nikako neće? Koje su nam još dodirne tačke, a šta nas deli i razdire, i ko to potpiruje? Mogu li nekad Srbi i Hrvati biti što i Nemci i Francuzi? Moraju li Makedonci da biraju srpsku ili bugarsku stranu? Ima li rešenja za identitetsku kvadraturu kruga u Crnoj Gori?
O odnosima u regionu u emisiji „Svet sa Sputnjikom“ govore profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu dr Čedomir Antić, Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava u Zagrebu, književnica i predsednica Nacionalnog saveta Srba u Severnoj Makedoniji Gordana Jović Stojkovska i direktor Društva za istraživanje politike i političke teorije dr Vladimir Pavićević.
Emisiju uređuje i vodi Tanja Trikić ► https://rs.sputniknews.com/authors/tanja_trikic/
Za sve najvažnije vesti, komentare i analize posetite naš sajt ► https://rs.sputniknews.com/
U moru informacija treba izabrati pravu.
Želite prvi da saznate vest, ne sumnjate u njenu tačnost i ispratite najbitnije događaje u svetu koji utiču i na naše živote? Interesuju vas mišljenja najeminentnijih stručnjaka iz širokog spektra oblasti i komentari na sve goruće teme? Pronađite to na Sputnjiku.
▌GOVORIMO ONO ŠTO DRUGI PREĆUTKUJU▐
Sajt „Sputnjik Srbija“ ► https://rs.sputniknews.com/
Pratite nas na društvenim mrežama:
Fejsbuk ► https://www.facebook.com/rs.sputniknews
Tviter ► https://twitter.com/rs_sputnik
Instagram ► https://www.instagram.com/sputnik_srbija/
Telegram ► https://telegram.me/SputnikSrbija
Vajber ► https://chats.viber.com/sputniksrbija
...
https://www.youtube.com/watch?v=B98eKFF66f8
U Njujorku je usvojen zakon kojim se omogućava kompostiranje ljudskih ostataka. Šta se krije iza te vesti i kako će se zakon sprovoditi u praksi?
O tome da li je u Njujorku bilo protesta protiv ovog zakona i kako se on uopšte prihvata u javnosti u novom izdanju emisije „Prorok“ govori Dušan Proroković.
Ovog petka u „Miljanovom korneru“ je fudbaler Čukaričkog Vukašin Jovanović, jedan od zlatnih „orlića“ sa Novog Zelanda.
Retko koje suze se pamte, ali suze Vukašina Jovanovića po osvajanju titule svetskog prvaka na Novom Zelandu, verovatno neće zaboraviti nijedan ljubitelj fudbala u Srbiji. Nekadašnji fudbaler Crvene zvezde, Zenita, Bordoa i Apolona posle osam godina vraća se u srpski fudbal kao član Čukaričkog.
Jovanović za „Miljanov korner“ otkriva:
– Kako je došlo do povratka u srpski fudbal?
– Da li je Čukarički spreman za iskorak u Evropi?
– Kako vidi srpski fudbal i šta je njegov najveći problem?
– Da li je bilo kontakta sa Crvenom zvezdom?
Podsetio se i svoje karijere:
– Kako je počeo da igra fudbal i ko ga je doveo u Zvezdu?
– Pre toga je trenirao u Partizanu?
– Kako su protekli njegovi omladinski dani?
– Kako je debitovao u Zvezdi, a išao autobusom na stadion?
– O Stojanoviću, Lalatoviću, Grofu Božoviću...
– Ko ga je „naterao“ da pređe u Zenit?
– Kako izgleda kada šutne Hulk, i sa kim je živeo?
– Pogled na Rusiju...
– Prelazak u Bordo i francuska liga?
– Kako izgleda borba sa „afričkim lavovima“?
– Zašto mu je Edinson Kavani bio najteži protivnik?
– Zašto je strašno u tunelu sa igračima PSŽ?
– Kako je Veledrom oduvao Bordo?
– Zašto je skoro zaplakao pri odlasku na Kipar, a sada bi se tamo preselio da živi?
Sjajni fudbaler, a još bolji čovek Vule Jovanović otkrio je sve o osvajanju titule na Novom Zelandu, ko je jedini verovao u uspeh, o čuvenom balkonu…